LEČENJE MATIČNIM ĆELIJAMA

LEČENJE MATIČNIM ĆELIJAMA

Svetski stručnjak br. 1 - prof. dr Džoan Kurcberg

Tokom poslednje dve decenije Džoan Kurcberg (Joanne Kurtzberg) koja radi na Duke Univerzitetu, Severna Karolina, SAD, vodi međunarodno poznat dečji program za transplantaciju matičnih ćelija dece koja imaju rak, poremećaje krvi i nasledne metaboličke bolesti.

Uspeli smo da pokažemo da transplantacija krvi iz pupčanika spasava život, kao i da poboljšava neurološko stanje dece sa nekim od ovih oboljenja - kaže ona.

A kako je sve počelo?

Pre 34 godine kada sam rodila sina, pitala sam svog ginekologa, zašto su nakon porođaja bacili krv iz pupčane vrpce u đubre.

Još tada sam verovala da se može efikasno iskoristiti i mislila da je treba sačuvati, ali ginekolog mi je odgovorio: “Pusti to, to je naučna fantastika” – kaže dr Džona Kurcberg.

Nažalost, čak i danas širom sveta još uvek postoje ginekolozi koji ne veruju u lečenje matičnim ćelijama, jednostavno zbog neznanja.

A ginekolog je jedini lekar koji prati ženu tokom trudnoće i ako je on ne preporuči tu mogućnost i ne podstiče je da izabere ovu uslugu, zašto bi ona uložila novac u nešto što može izgledati kao luksuz? – kaže dr Kurcberg.

Da li je vaš san od detinjstva bio lečenje matičnim ćelijama?

Apsolutno ne! Odrasla sam u Njujorku, kao i sve tadašnje devojke svirala sam klavir i upisala muzičku akademiju na privatnom fakultetu. Nikada nisam razmišljala o medicini.

Međutim, kako bih zaradila novac za školovanje, radila sam sa autističnom decom i primetila da ih samo ritam i tonovi vraćaju u stvarnost. Ovaj drastičan prelaz iz izolacije u realnost me je fascinirao i odlučila sam da saznam više o autizmu, kako bih pronašla i neke druge vrste pomoći za njih.

Prva transplantacija matičnih ćelija

Izučavanje autizma dovelo je Džoan do medicinske škole a onda je sve krenulo jedno za drugim.

Specijalizovala se za pedijatriju, završila sub-specijalizaciju za pedijatrijsku hemato-onkologiji i počela da proučava relativno novo polje - lečenje matičnim ćelijama. Godine 1988. učestvovala je u prvoj transplataciji krvi iz pupčane vrpce.

Ja zapravo nisam radila ništa tokom transplantacije, bila sam prisutna jer sam dovela pacijenta. Lečila sam dečaka koji je rođen sa Frankonijevom anemijom, teškim naslednim obolenjem, koji oštećuje koštanu srž. Pratila sam ga gotovo svakodnevno od dana rođenja do njegove pete godine.

Kada više nisam imala šta da ponudim od mogućnosti lečenja, morala sam da obavestim njegove roditelje da bez presađivanja matičnih ćelija iz pupčane vrpce, on neće živeti duže od šest meseci. Oni su pristali na transplantaciju, prvu takve vrste, jer su želeli da znaju da su učini sve, kako bi spasli njegov život.

Petodišnji dečak Metju Ferou je prvo podvrgnut hemioterapiji a potom je urađena transplantacija matičnih ćelija koje je dobio od svoje sestre koja se rodila te godine. Metju je danas zdrav mlad čovek koji vodi normalan život i bavi se edukacijom bračnih parova o značaju čuvanja matičnih ćelija – kaže s ponosom prof. dr Džoan Kurcberg.

NAJČEŠĆA PITANJA

16 pitanja i odgovora za dr Kurcberg

DA LI STE VEROVALI PRE 30 GODINA DA ĆE SE TERAPIJA MATIČNIM ĆELIJAMA RAŠIRITI U TOLIKO RAZLIČITIH POLJA MEDICINE?

Ne, pre 30 godina nisam mogla da predvidim da će krv iz pupčanika biti u toliko širokoj upotrebi kao danas, ali sam veoma srećna što je tako – kaže dr Kurcberg.

KAO LEKAR KOJI JE LEČIO METJUA FEROUA, PRVO DETE LEČENO MATIČNIM ĆELIJAMA IZ PUPČANIKA, KOJI JE BIO VAŠ SAVET NJEGOVIM RODITELJIMA?

Savetovali smo Metjuove roditelje da pristanu na transplantaciju matičnih ćelija iz pupčanika jer smo znali da njegova sestra može biti rezervni davalac koštane srži ako transplantacija matičnih ćelija iz pupčanika ne uspe.

KADA SU MATIČNE ĆELIJE POČELE DA SE KORISTE I U BOLESTIMA KOJE NISU BILE HEMATOLOŠKE?

Pre nekih 10 godina počeli smo sa testiranjem davanja matičnih ćelija iz pupčanika kao terapije u regenerativnoj medicini.

Najveća prepreka u primeni matičnih ćelija iz pupčanika u hematološkim bolestima je količina uzorka. Koje je Vaše mišljenje o novim tehnologijama za uvećanje uzorka matičnih ćelija iz pupčanika za primenu u hematološkim bolestima?

Ginekolozi, babice i sva medicinska lica koja prikupljaju krv iz pupčanika bi trebali da razumeju značaj prikupljanja što većeg uzorka na porođaju. Postoje neke kompanije koje razvijaju načine da dobijemo više krvi iz placente, međutim te tehnologije nisu još uvek u kliničkoj upotrebi.

DA LI SU TERAPIJE SA DRUGIM ĆELIJAMA IZ KRVI PUPČANIKA KAO ŠTO SU NK ĆELIJE I T LIMFOCITI OBEĆAVAJUĆE KAO ŠTO TO IZGLEDA?

Da, ove imunološke terapije izgledaju veoma obećavajuće.

ŠTA OD NAJNOVIJIH STUDIJA MOGU OČEKIVATI RODITELJI AUTISTIČNE DECE KOJA NEMAJU SAČUVANE MATIČNE ĆELIJE?

U toku su studije sa autolognim i donorskim matičnim ćelijama iz pupčanika. Takođe, u toku su i studije sa donorskim mezenhimalnim matičnim ćelijama iz tkiva pupčanika. Rezultati će biti dostupni u nekoliko sledećih godina.

DA LI OČEKUJETE DA ĆE MATIČNE ĆELIJE IZ PUPČANIKA BITI PRVI IZBOR U TERAPIJI KOD DECE SA AUTIZMOM I CEREBRALNOM PARALIZOM?

Ne postoji način da znamo odgovor na to pitanje. Još uvek je prerano za takvu tvrdnju.

KOJI JE NAJVEĆI NAPREDAK KOJI STE PRIMETILI POSLE TERAPIJE AUTIZMA I CEREBRALNE PARALIZE MATIČNIM ĆELIJAMA? MOŽETE LI NAM DATI PRIMERE PROMENA KOJE STE UOČILI KOD VAŠIH PACIJENATA?

Imamo decu sa cerebralnom paralizom, kod kojih je došlo do popravljanja motorne funkcije. Na primer, dete koje je hodalo samo uz proteze ili šetalicu je počelo da hoda samostalno.

Kod dece sa autizmom smo videli smo decu koja počinju da govore, a pre terapije nisu mogla da pričaju, takođe smo videli napredak u socijalnom funkcionisanju kao i kod opsesivno-kompulzivnih radnji.

DA LI POSTOJE STUDIJE SA MATIČNIM ĆELIJAMA IZ DRUGIH IZVORA KAO ŠTO SU KOŠTANA SRŽ ILI ČAK MASNO TKIVO U NEUROLOŠKIM BOLESTIMA?

Da, u toku su studije kod pacijenata sa šlogom, povredama kičme i amiotrofičnom lateralnom sklerozom.  

POSTOJI LI RAZLIKA U ISHODIMA TERAPIJE IZMEĐU TERAPIJA AUTIZMA MEZENHIMALNIM MATIČNIM ĆELIJAMA PRIMENJENIM INTRATEKALNO I MATIČNIM ĆELIJAMA IZ KRVI PUPČANIKA PRIMENJENIH INTRAVENSKI?

Da, postoji razlika.

DA LI VAŠE ISKUSTVO POKAZUJE RAZLIKU U TERAPIJSKIM ISHODIMA IZMEĐU MATIČNIH ĆELIJA KOJE SU ČUVANE ZAMRZNUTE DUŽI PERIOD (VIŠE OD 10 GODINA) U POREĐENJU SA ONIMA KOJE SU BILE ZAMRZNUTE SAMO NEKOLIKO GODINA?

Ne, dužina čuvanja ne pokazuje uticaj na potencijal ili efikasnost matičnih ćelija iz pupčanika.

Dužina čuvanja ne pokazuje uticaj na potencijal ili efikasnost matičnih ćelija iz pupčanika.

Šta savetujete roditeljima dece koji traže terapiju matičnim ćelijama za neku bolest, gde da se informišu?

Roditelji mogu da se informišu na sajtu clinicaltrials.gov i potraže trenutna klinička ispitivanja za razne bolesti koje koriste razne terapije. Takođe, potrebno je da konsultuju lekara svog deteta, kako bi im on preporučio ćelijsku terapiju.

Da li sarađujete sa nekim bankama za matične ćelije u Evropi?

Da, sarađujemo.

Kakvo je Vaše mišljenje – porodične ili javne banke?

Oba sistema! I javne i porodične banke imaju važnu ulogu.

Kod porodica gde ne postoji zdravstveni problem preporučuje se javno doniranje (u zemljama gde je to moguće) jer će uzorak krvi iz pupčanika moći da pomogne pacijentima koji trebaju donora za transplantaciju.

Kod porodica gde postoji zdravstveni problem ili genetska predispozicija, porodične banke su način da se matične ćelije sačuvaju kao opcija za terapiju tog deteta ili drugog člana porodice sa određenom bolešću.

Koja je budućnost porodičnih banaka?

Mislim da će čuvanje matičnih ćelija nastaviti da raste u sledećoj deceniji. Teško je predvideti budućnost preko tog vremena.

Gde vidite lečenje matičnim ćelijama za 30 godina?

Mislim da će polje matičnih ćelija napredovati i da će matične ćelije i ćelijske terapije postati deo rutinske prakse u medicini za lečenje bolesti za koje trenutno ne postoji dostupna terapija.

Dr. Kurcberg je internacionalno priznat stručnjak za pedijatrijsku hematoonkologiju, transplantaciju krvi i srži kod dece kao i lekar koji stalno istražuje mogućnost primene krvi iz pupčane vrpce u novim oblastima ćelijske terapije i regenerativne medicine.

Tokom poslednje dve decenije, dr. Kurcberg je utemeljila međunarodno poznat program za transplantaciju dece. Ona je 2012. godine dobila nagradu za životno delo od PBMTC (Pediatric Blood and Marrow Transplant Consortium).

Prof. dr Džoan Kurcberg pored toga što je profesor pedijatrije i patologije, direktor je Marcus centra za lečenje matičnim ćelijama, Carolinas banke matičnih ćelija, Pedijatrijskog transplantacionog programa krvi i koštane srži i direktor laboratorije za transplantaciju matičnih ćelija.

Izvor: Bebologija

Sign In