Bebin život je spašen uz pomoć matičnih ćelija iz krvi pupčanika

Bebin život je spašen uz pomoć matičnih ćelija iz krvi pupčanika

Kardiohirurg tvrdi da su bebin život najverovatnije spasile matične ćelije iz krvi pupčanika na prvoj operaciji koja je izvedena na ovaj način. 

Profesor Massimo Caputo sa Bristol Heart Instituta u pionirskom podvigu, ubrizgao je matične ćelije iz krvi pupčanika kako bi uklonio srčanu manu dečaku po imenu Finley i nada se da će razvoj tehnologije dovesti do toga da deca rođena sa kongenitalnim (urođenim) srčanim bolestima neće morati da prolaze kroz veći broj operacija. Dečak Finley sada ima dve godine i ima srećno i zdravo detinjstvo. 

Ipak, nije tako bilo po njegovom rođenju. On je rođen sa glavnim srčanim arterijama koje su bile na pogrešnom mestu i u četvrtom danu života imao je prvu operaciju na otvorenom srcu. Nažalost, operacija nije bila uspešna i njegove srčane funkcije su se pogoršale. Dečakova mama izjavila je: 

“Od njegovog rođenja, znali smo da su šanse za njegovo preživljavanje male. Posle dvanaestočasovne operacije, on je izašao iz operacione sale, ali su mu za dalje funkcionisanje bili potrebni bypass pluća i srca.”

Nakon nekoliko nedelja provedenih na intenzivnoj nezi, nije bilo izgleda da će se njegovo stanje poboljšati. Onda se, međutim, pojavilo rešenje- nova metoda koja podrazumeva terapiju uskladištenih matičnih ćelija iz pupčanika. Profesor Caputo ubrizgao je matične ćelije direktno u Finley-jevo srce.

Takozvane alogene ćelije “uzgajane” su od strane naučnika u Royal Free bolnici u Londonu i millioni tih ćelija ubrizgani su u srčani mišić. Alogene ćelije imaju sposobnost da kreiraju tkivo koje neće biti odbačeno u organizmu i u Finley-jevom slučaju regenerišu oštećeni srčani mišić.

Profesor Massimo Caputo, izvor fotografije: www-bbc-com

Nakon intervencije, Finley više nije bio na respiratoru i nije koristio lekove. Otpušten je iz bolnice i sada je srećan i zdrav dečak.

Korišćenjem bio-štampača , matične ćelije su napravljene da zamene oštećene srčane zaliske i da popune rupe između srčanih komora. Veštačko tkivo je već korišćeno kod beba, ali se dešavalo da ne bude uspešno primenjeno, jer ne može da prati rast srca, tako da je, kako dete odrasta, potrebno još operacija.

Dalja ispitivanja flastera matičnih ćelija daju nadu i drugoj  deci kao što je Louie iz Velsa, koji ima nekoliko urođenih srčanih mana. Prvu operaciju je imao kada je bio samo dve nedelje star, a onda i sa četiri godine. Međutim, kako materijal nije bio biološki i nije pratio rast srca, bile su neophodne nove operacije.

Dr Stephen Minger, stručnjak iz oblasti biologije matičnih ćelija ističe da je oduševljen rezultatima istraživanja i nada se da će klinički tim raditi kliničko istrživanje kako bi još bolje razumeli mehanizam. 

Izvor: www-bbc-com

Sign In